Ko se krstom krsti, na Krstovdan posti! Ovaj običaj u Srba star je vekovima, a na današnji dan, narodno je verovanje, jedu se samo hleb i grožđe. Bog će, prema predanju, ispuniti bogougodnu želju koja se pred ponoć molitveno prinese nebesima.
Krstovdan se slavi dva puta godišnje u jesen i zimu. Na današnji dan zmije odlaze na zimski počinak.
Veruje se i da na današnji dan valja iskopati duboku rupu i zasaditi voćku. Ovo narodno verovanje ima utemeljenje i u modernom voćarstvu jer se ovaj period smatra idealnim za sadnju voća.
Ako je na Krstovdan oblačno, kažu stari, zima će biti bogata snegom, ako je na praznik suvo vreme, veruje se da će naredna godina biti sušna. Kaže se i da ako laste ne napuste naše krajeve do ovog dana, zima će biti blaga, ako zagrmi godina će biti rodna.
Za one rođene na Krstovdan smatra se da na leđima nose Časni krst te da su pred Bodom posebno odgovorni za svoje postupke.
Danas se bere i osvećuje bosiljak.
Sam praznik – Krstovdan u SPC se smatra jednim od veoma značajnih i naziva se Vozdviženje Časnog Krsta. Obeležava se u slavu događaja kada je pronađen krst na kome je raspet Gospod Isus Hristos.
