Prilikom nedeljne šetnje 10. juna 1868. godine na beogradskom Topčideru ubijen je srpski suveren knez Mihailo Obrenović.
Bio je reformator i Srbiju je video kao modernu, evropsku državu. Tokom priprema za završni sukob sa Turcima, učinio je srpsku vojsku najmoćnojim silom na Balkanu.
Na prestolu je bio od 1839. do 1842. i od 1860. do smrti.
U periodu koji je proveo u izgnanstvu u Austriji zbog bune koju je vodio Toma Vučić Perišić, pomagao je kulturne radnike i pisce – Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića…
Brakom sa Julijom Hunjadi stekao je bliske veze sa austrijskom i mađarskom ali i aristokratijom drugih vodećih evropskih država.
Vlast je nasledio od svog oca Miloša Obrenovića, začetnika moderne srpske države.
Kobne nedelje oko 17 sati knez Mihailo je krenuo kočijom da se odveze do Košutnjaka. Sa njim je bio ađutant Svetozar Garašanin, sin Ilije Garašanina, strina Tomanija Obrenović, Anka Konstantinović, kneževa sestra od strica i Ankina ćerka Katarina.
U nezaštićenog kneza pucali su atentatori obučeni u crna svečana odela sa cilindrima na glavama. Bili su to braća Radovanović – Kosta i Pavle.
Nikada nije do kraja rasvetljeno da li se radilo o političkim ili ličnim motivima.
Krvava kneževa košulja i revolver iz kojeg su ispaljeni smrtonosni hici čuvaju se u Narodnom muzeju u Beogradu.
Knez Mihailo Obrenović rođen je u Kragujevcu 1823. godine u kući koju danas poznajemo kao “Konak kneza Mihaila”.