Tokom 11 nedelja bombardovanja, prema nezvaničnim informacijama, poginulo je oko 2.500 civila i oko 1.000 vojnika i policajaca.
Za 78 dana, koliko je trajala agresija, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, zdravstvene ustanove, medijske kuće, vojni objekti…
Akcija NATO, koja je prema ocenama pravnih stručnjaka, bila nelegalna jer nije imala podršku SB UN, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešavanju krize Na Kosovu i Metohiji, vođenih tokom februara i marta 1999. godine u Rambujeu i Parizu.
Bobardovanke je okončano 10. juna usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN kojom je predviđeno povlačenje snaga vojske i policije i ulazak jedinica KFOR i UNMIK na teritoriju južne srpske pokrajine.
Po procenama UNHCR Kosovo je u prvom talasu napustilo 230.000 Srba i drugih nealbanaca od kojih se ogromna većina nikada nije vratila svojim domovima.
Prvog dana agresije Kragujevac je pogođen oko 20:35. Meta je bila kasarna “Milan Blagojević”, a oštećen je i Muzej “21. oktobar” i Istorijski arhiv Šumadije.
Tokom 78 dana agresije Kragujevac je bio na meti NATO bombi 11 puta. Najveća oštećenja pretrpela je “Zastava” čiji su neki od vitalnih pogona sravnjeno sa zemljom.
Poslednji put bomba je pala na centralni grad Šumadije 30. Maja kada je uništen antenski stub Radio Kragujevca.
foto: N.Raus